Autor: gingo-PKVMD

Disanje je jedna od najvažnijih životnih funkcija o kojoj ne razmišljamo često, jer se većinom odvija nesvjesno i doživljavamo ga kao nešto samo po sebi razumljivo. Međutim, način disanja značajno utječe na različita područja, uključujući razvoj govora i jezika, te time oblikuje kvalitetu života.

---

Pravilno disanje

Pravilno disanje je disanje kroz nos. Pri tome su usta u pravilu zatvorena, a jezik naslonjen na nepce, odmah iza gornjih zubi. Mišići jezika pritiskuju gornju čeljust odozdo i alveolarni greben iznutra, zbog čega se čeljust, a posljedično i cijela usna i nosna šupljina, pravilno razvijaju. Osim toga, pri disanju kroz nos zrak se ovlažuje, čisti i zagrijava, zbog čega je prikladniji za ulazak u osjetljiva pluća.

Disanje kroz nos stoga nije samo preporučljivo, već je nužno za skladan razvoj lica, čeljusti, zubi i dišnih putova te predstavlja osnovu pravilnog držanja tijela. Osim estetske funkcije, disanje kroz nos utječe na cijelo tijelo, organe i organske sustave. Moramo biti svjesni da dugotrajno disanje kroz usta može štetno utjecati na zdravlje i ostaviti trajne posljedice.

---

---

Uzroci pojave disanja kroz usta

Uzroke disanja kroz usta najčešće nalazimo u okruženju i navikama, a rjeđe su organskog podrijetla. Često je teško odrediti zašto se kod djeteta javlja disanje kroz usta. Obično postoji više uzroka koji se međusobno isprepliću:

• prekratka podjezična resica,
• težak i traumatičan porod,
• kraće razdoblje dojenja,
• preduga upotreba bočice za hranjenje i dude, sisanje palca,
• predugo nuđenje pasirane hrane i premalo nuđenja tvrde hrane,
• disanje roditelja kroz usta, koje djeca oponašaju,
• stres,
• toksini u okolišu (prisutni tijekom trudnoće ili ranog razvoja) koji potiču nastanak respiratornih infekcija i alergija te time disanje kroz usta.

---

Posljedice disanja na usta

Nepravilno disanje utječe na kvalitetu života s više aspekata:

• lošiji san noću (apneje u snu, hrkanje, škrgutanje zubima, mokrenje u krevet) i umor tijekom dana, što utječe na lošije raspoloženje, razdražljivost, otežanu koncentraciju u školi te smanjenje kognitivnih sposobnosti,
• češće upale ždrijela, krajnika i srednjeg uha,
• glavobolje,
• drugačiji razvoj kostiju lubanje (za djecu koja dišu kroz usta karakterističan je uzak i duguljast oblik lica, nepravilno izrasli zubi, visoko nepce, vidljive desni pri osmijehu),
• poteškoće u razvoju govora i jezika,
• povećana mogućnost nastanka karijesa (suša usta i drugačiji pH sline),
• slabiji vid (astigmatizam i kratkovidnost),
• promjene u funkciji zdjelice, koljena, kukova i stopala,
• može dovesti do anksioznosti pa čak i depresije.

---

Utjecaj disanja kroz usta na razvoj govora

Zbog drugačije razvijenih kostiju lica, djeca koja dišu kroz usta češće imaju poteškoće s pravilnim izgovorom određenih glasova. Najčešće se poteškoće očituju u izgovoru sibilanata i postalveolarnih glasova, kao i nekih drugih glasova koji se tvore u prednjem dijelu usne šupljine. Zbog nepravilnog oblika lica i nepravilno izraslih zubi, jezik tijekom govora izlazi između zubi. Govorimo o interdentalnom izgovoru.

Budući da disanje kroz usta utječe i na češće upale uha, potrebno je u razvoju govora i jezika obratiti pažnju i na taj aspekt. Upale mogu otežavati percepciju glasova jezika, što onemogućuje učenje pravilnog izgovora, a istovremeno utječe i na razvoj fonološke svjesnosti, koja je ključna u procesu početnog opismenjavanja – utječe na učenje čitanja i pisanja te ima velik utjecaj na kasniji uspjeh u školi.

---

Što možemo učiniti?

Ključno je da budemo svjesni važnosti disanja kroz nos, da obraćamo pažnju na način disanja te da pri uočavanju nepravilnog disanja što ranije reagiramo i tako spriječimo daljnje štetne posljedice. Preporučljivo je savjetovati se s odgovarajućim stručnjacima (npr. holističkim stomatolozima i dentalnim higijeničarima, pedodontima, ortodontima, pedijatrima, otorinolaringolozima, logopedima, kraniosakralnim terapeutima i dr.), koji će pomoći u pronalaženju uzroka neadekvatnog disanja i dati stručne savjete.

---

Autorica: Anja Tkalec, logopedinja

---

Izvori i literatura

Ali vaš otrok diha skozi usta? (b. d.). Preuzeto s https://veva.si/ali-vas-otrok-diha-skozi-usta/

Mouth breathing negatively affects children’s smile, teeth, face and airways. (14. 8. 2012). Preuzeto s https://www.consciousbreathing.com/articles/mouth-breathing-negatively-affect-childrens-smile-teeth-face-airways/

S. F. Hitos, R. Arakaki, D. Solé, L. L. M. Weckx. (2013). Oral breathing and speech disorders in children. Jornal de Pediatria, 89(4), 361–365. https://doi.org/10.1016/j.jped.2012.12.007

Vzroki in posledice dihanja skozi usta. (b. d.). Preuzeto s https://www.vadbenaklinika.si/vzroki-in-posledice-dihanja-skozi-usta/

Odgovarajuća higijena nosa često je zanemaren, ali iznimno važan dio svakodnevne brige za zdravlje djece. Među najučinkovitije i najjednostavnije mjere spada ispiranje nosa fiziološkom odnosno izotoničnom otopinom za nos, koja nježno uklanja višak sluzi, alergene i čestice prašine iz nosne šupljine te tako djetetu omogućuje disanje kroz nos. Zašto je to važno?

Prohodan nos utječe na pravilan sluh i razvoj govora

Začepljen nos nije samo neugodan, već može imati i ozbiljne posljedice na djetetov sluh. Zbog čestih prehlada ili alergija može doći do začepljenja Eustahijeve tube – kanala koji povezuje nosnu šupljinu sa srednjim uhom. To može dovesti do upala uha i provodne nagluhosti, što znači da dijete slabije čuje jer se zbog zastoja tekućine koja se nakuplja u srednjem uhu zvuk ne prenosi učinkovito preko bubnjića i slušnih koščica do viših slušnih centara u mozgu. Slabiji sluh tako izravno utječe na razvoj govora i jezika. Dijete koje ne čuje dobro posljedično može slabije govoriti, a istodobno slabiji sluh utječe na kraću ili teže usmjerenu slušnu pažnju te na razumijevanje jezika. Stoga je prohodan nos preduvjet za normalan razvoj slušnih i govorno-jezičnih sposobnosti.

Nosno disanje potiče pravilan razvoj lica, zuba i čeljusti

Prohodan nos ima važnu ulogu i u razvoju obraznih struktura. Kada dijete ne govori, diše kroz nos, usta su mu zatvorena, a jezik u mirovanju počiva na nepcu. Pravilno zatvaranje usta, disanje kroz nos i položaj jezika na nepcu potiču pravilan razvoj čeljusti, zubala i cijelog lica. Suprotno tome, disanje na usta često dovodi do nepravilnog zagriza, nepravilnog položaja zuba i razvoja čeljusti te lošeg držanja tijela, što dugoročno može uzrokovati i druge poteškoće.

Ispiranje nosa – jednostavna rutina s velikim učinkom

Redovito ispiranje nosa izotoničnom otopinom, osobito u jesenskom i zimskom razdoblju, jednostavna je, sigurna i učinkovita metoda za održavanje prohodnosti nosa. Preporučuje se redovito ispiranje nosa, osobito kada se dijete suočava s kroničnim prehladama, upalama uha, slabijim govorom, kroničnim alergijskim rinitisom, sezonskim alergijama ili boravi u prostorima sa suhim zrakom. Time sprječavamo zadržavanje sluzi, smanjujemo mogućnost upala i djetetu omogućujemo lakše disanje, bolji sluh te optimalan govorni i tjelesni razvoj.

Odgovarajuća higijena nosa kod djece nije važna samo zbog lakšeg disanja, već postavlja temelje na kojima se gradi djetetova sposobnost komunikacije, slušanja, učenja govora i jezika. Sve su to razlozi zašto je čišćenje nosa izotoničnom otopinom jedan od važnih čimbenika pravilnog sluha kod djece i posljedično napretka na području govorno-jezične komunikacije.

Autorica priloga: Meta Dolinar, prof. spec. edukacijske rehabilitacije, logoped-surdo pedagog